Kad hrvatski kanal razmišlja o drugom jeziku, prvo ime koje padne je njemački. Gastarbajteri, Bavarska, München. Ta slika je točna za neke susjedne zemlje, ali za Hrvatsku je pogrešna. Brojke kažu nešto drugo, i razlika je dvostruka.
Gdje je hrvatska dijaspora zapravo
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske procjenjuje da izvan Hrvatske živi oko 3,2 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Za usporedbu, Državni zavod za statistiku je na zadnjem popisu zabilježio 3.855.641 stanovnika. Dijaspora je dakle po veličini oko 83 posto populacije u zemlji.
Procjena nije popis. Ured je sastavlja iz procjena diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija i popisa stanovništva u zemljama domaćinima. Drugi izvori navode raspon od 3 do 4 milijuna. Uzmite je kao red veličine, ne kao mjerenje.
Deset najvećih zajednica po toj procjeni:
- SAD: oko 1.200.000
- Njemačka: oko 500.000
- Argentina: oko 250.000
- Australija: oko 250.000
- Kanada: oko 250.000
- Čile: oko 200.000
- Novi Zeland: oko 100.000
- Austrija: oko 90.000
- Švicarska: oko 80.000
- Brazil: oko 70.000
Engleski pokriva 57 posto, njemački 21
Ako zemlje grupirate po jeziku kojim se u njima gleda YouTube, slika je jednoznačna.
| Jezična skupina | Zemlje | Procjena |
|---|---|---|
| Engleski | SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Irska, JAR, UK | 1.833.000 |
| Njemački | Njemačka, Austrija, Švicarska | 670.000 |
| Španjolski | Argentina, Čile, Peru, Urugvaj, Paragvaj, Bolivija, Venezuela, Ekvador | 480.000 |
| Portugalski | Brazil | 70.000 |
Te četiri skupine daju 3.053.000. Ostatak do ukupnih 3.217.500, dakle oko 164.500 ljudi, su ostale europske zemlje: Francuska, Italija i Švedska po oko 40.000, Nizozemska 10.000, pa Belgija, Luksemburg, Danska i Norveška. Cijela tablica ureda ima 27 zemalja i sumira se na 3.217.500, što odgovara objavljenoj brojci od oko 3,2 milijuna. Zbrojio sam je sam, pa provjerite ako vam je važno.
Engleski dakle pokriva 1,83 milijuna ljudi, oko 57 posto dijaspore. Njemački pokriva 670 tisuća, oko 21 posto. To je razlika od 2,7 puta, i ide u smjeru suprotnom od intuicije.
Zato jedan jezik nije kompromis nego odluka: engleski je jedini koji u jednom potezu dohvaća većinu hrvatske dijaspore, i jedini koji istovremeno otvara publiku koja s Hrvatskom nema nikakve veze.
Potomci su unutar te brojke, ali nisu izdvojeni
Procjena ureda izrijekom govori o „iseljenicima i njihovim potomcima". Potomci su dakle već uračunani u ta 3,2 milijuna. Druga i treća generacija u Chicagu, Sydneyju ili Aucklandu su dio te brojke, a ne nešto što joj se dodaje.
Koliko ih je točno, ured ne objavljuje. Nema javne razdjele na prvu i drugu generaciju, pa je svaka tvrdnja o tome kolika je koja polovica izmišljena. Ono što se može reći bez izmišljanja: zajednice u Argentini, Čileu i Brazilu nastale su uglavnom u iseljeničkim valovima prije više generacija, pa je udio potomaka tamo nužno veći nego u Njemačkoj, kamo se odlazilo i nedavno.
Praktična posljedica je ista u svakom slučaju. Što je generacija dalja od odlaska, to je vjerojatnije da osoba hrvatski razumije u razgovoru, a čita ga teško ili nikako. Takav gledatelj neće napustiti video zbog jezika govora. Napustit će ga zato što ne može pratiti dugu rečenicu bez teksta.
Što to mijenja u praksi
Tri stvari, od kojih je prva najmanje očita.
- Jedan titl, dva posla: engleski titl na hrvatskom videu radi i za dijasporu koja hrvatski ne čita i za publiku koja ga uopće ne zna. Njemački radi samo za prvu skupinu, i to manju.
- Vrijeme objave prestaje biti hrvatsko: ako vam publika raste u Čikagu i Sydneyju, prime time je raspoređen preko dvanaest sati. To mijenja kad objavljujete, ne samo što.
- Teme se ne moraju mijenjati: dijaspora drugog koljena ne traži sadržaj o sebi. Traži sadržaj iz zemlje koji može pratiti.
Što se od toga vidi u brojkama i kako to mjeriti, već smo napisali u tekstu o međunarodnom rastu publike. Ako vam je kanal zapeo na domaćoj publici, dijagnoza je u pet razloga zašto hrvatski podcast nema inozemnu publiku. Ovaj tekst je samo o tome koji jezik odabrati prvi.
Što napraviti prvo
Nema smisla prevoditi cijeli arhiv prije nego znate hoće li se isplatiti.
- Uzmite pet epizoda koje su već najgledanije. Ne nove, nego one koje same donose promet. One nose i najviše vanjskih dolazaka.
- Dodajte hrvatski titl prije engleskog. Engleski prijevod je samo onoliko dobar koliko je transkript, a hrvatski transkript je ono što strojni prijevod čita. Zašto to na hrvatskom nije trivijalno, objasnili smo u tekstu o tome zašto Whisper griješi na hrvatskom.
- Mjerite 90 dana, po zemljama. YouTube Studio pokazuje gledanost po državi. Gledajte SAD, Kanadu, Australiju i Novi Zeland odvojeno od Njemačke, jer su to različite publike s različitim razlogom dolaska.
- Tek onda odlučite o arhivu. Ako se pet epizoda ne pomakne u 90 dana, problem nije jezik.
Kredite za titlove dokupljujete po potrebi, bez pretplate, pa test od pet epizoda ne traži nikakvu odluku o budžetu. Iznosi su na stranici cijena.
Zamke koje se ponavljaju
- Automatski prijevod YouTubea nije engleski titl. On prevodi vlastiti automatski transkript, koji na hrvatskom već ima greške, pa se greške množe. Usporedba je u tekstu o auto-translateu i native titlovima.
- Jedan jezični kod pogrešno postavljen i titl ne postoji. YouTube caption track nosi jezik. Ako engleski titl prijavite kao hrvatski, nijedan gledatelj koji traži engleski ga ne vidi.
- Dijakritici u engleskom titlu: imena ostaju hrvatska. Ako datoteka nije UTF-8, Marić postane Mari?. Format i kodiranje su u tekstu o SRT, VTT i .sbv formatima.
- Prevođenje svega odjednom. Najčešća i najskuplja. Arhiv od 200 epizoda preveden naslijepo je trošak bez ijednog podatka o tome isplati li se.
Imate kanal ili podcast na hrvatskom?
Ako želite vidjeti kako izgleda engleski titl na vašoj epizodi prije bilo kakve odluke, zalijepite link i dobit ćete ga u nekoliko minuta. Povezivanje kanala nije potrebno za prvi test.
